Zašto nije dobro piti kafu : Spasite se na vrijeme!

Dali se osjećate umorno, bolesno, hormonalno neuravnoteženo, neishranjeno, iscrpljeno, depresivno ili otrovano? Možda je za sve kriva kafa! Liječnici sugeriraju da pokušate resetirati svoje tijelo eliminirajući taj napitak iz organizma kako bi energiju crpili iz prirodnih akumulatora tijela, a ne vrućeg crnog napitka o kojem ste ovisni
Kafa, taj čarobni vrući napitak, u posljednje je vrijeme postao vruća tema u zdravstvenim krugovima. Iako postoje mnoge studije koje ističu ulogu kafe u sprečavanju brojnih bolesti, od Parkinsonove do raka dojke, jedna od najvažnijih karakteristika kafe je njezino djelovanje na metabolizam šećera u krvi.
Kofein, možda najcjenjeniji spoj u kafi, čini jedva jedan do dva posto sadržaja zrna kafe. Klorogene kiseline, kafeoil, polifenoli, fitoestrogeni, diterpeni su tek sada pod povećalom znanstvenika koji počinju istraživati njihove učinke na ljudsko zdravlje i metabolizam glukoze. Istraživanja su pokazala da je kod osoba s dijabetesom tipa 2 unos kafe u korelaciji s povećanim lučenjem inzulina i povećanim šećerom u krvi nakon obroka. Daljnja su istraživanja utvrdila da kofein u kafi može biti odgovoran za izlučivanje većih količina inzulina iz gušterače.

S obzirom na to da alarmantan broj ljudi koji boluje od dijabetesa, javila se zabrinutost da je naša navika ispijanja možda samo štetna ovisnost koja treba biti izbačena iz prehrane. Dok ovo čitate velika je vjerojatnost da se vi ili netko do koga vam je stalo osjećate bolesno, hormonalno neuravnoteženo, iscrpljeno, umorno, depresivno ili otrovano. Kafa, sasvim sigurno, nije dio tretmana koji će vam pomoći da se osjećate bolje. Spremili smo vam 10 savjeta pa pogledajte zašto bi trebali kafu izbaciti.
1. Kofein u kafi povećava katekoalamine, hormone stresa. Reakcija na stres izaziva povećanje kortizola i inzulina, a inzulin generira upalne procese od čega se osjećate bolesno.
2. Navikavanje na kofein smanjuje osjetljivost na inzulin otežavajući stanicama da na pravi način odgovore na šećer u krvi. Visoka razina šećera u krvi dovodi do oštećenja arterija i povećanog rizika od smrti vezanih uz kardiovaskularne bolesti.
3. Korisne klorogene kiseline mogu odgoditi apsorpciju glukoze u crijevima što dovodi do povećanja razine homocisteina – indikatora povećanog rizik od kardiovaskularnih bolesti.
4. Nefiltrirana kafa ima najvišu razinu stvarnih antioksidanasa, ali njome najviše u svoj sustav unosite ditrepene koji su povezani s višim razinama triglicerida.
5. Kiselost kafe je povezana s iritacijom probave i neravnotežom flore u crijevima.
6. Ovisnost je često problem kod kafopija, jer se teško oslanjamo na prirodne izvore energije u organizmu. Ako pitate bilo koju osobu koja redovito konzumira kafu kako se osjeća kad ne popije taj napitak čut ćete priču koja zapravo zvuči kao ispovijest narkomana.
7. Biznis s kafom nadahnuo je stvaranje kulture ovisne o slatkom, moćnom okusu koji je postao više od običnog napitka. Međutim, ta jutarnja kafa zapravo je simbole hrane kojoj nedostaju hranjive tvari.
8. Organska kiselina 5-HIA i dio neurotransmitera serotonina (kemijski spoj sreće) u povišenim je razinama uočen u mokraći redovitih konzumenata kafe, što znači da oni riskiraju da se u mozgu sintetizira niža razina serotonina koji je potreban za normalan san, rad crijeva, raspoloženje i razinu energije. To je začarani krug, jer kofein može poremetiti san i potaknuti tjeskobu i depresiju. Poznato vam je: što više pijete kafu, češće ste umorni.
9. Kod kafopija je primijećeno da kroz mokraću pojačano izlučuju važne minerala kao što su kalcij, magnezij i kalij. Neravnoteža elektrolita može dovesti do ozbiljnih sistemskih komplikacija.

10. Sastojci u kafi mogu ometati normalan metabolizam lijekova i normalan proces detoksikacije u jetri. Treba paziti na unos kafe ako ste na terapiji lijekovima za štitnjaču te tricikličnim antidepresivima koji se sporije apsorbiraju čineći simptome gorima za pacijenta.